Najnovija studija koju je objavila Europska komisija u izvješću The Economic Benefits of Improving Educational Achievement in the European Union (2019) upućuje na to da bi budući gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske u velikoj mjeri mogao ovisiti o obrazovnoj reformi i PISA rezultatima.
Studija Europske komisije ukazuje na snažnu povezanost između obrazovnih postignuća izmjerenih PISA istraživanjem i gospodarskog rasta. Studija donosi nekoliko mogućih scenarija za Hrvatsku s projekcijama rasta bruto domaćeg proizvoda u slučaju da Hrvatska poduzme odgovarajuće mjere usmjerene na poboljšanje postignuća učenika u trima ključnim područjima koja mjeri PISA.
Prema prvom scenariju, kad bi Hrvatska ciljanim mjerama povećala postignuće svojih učenika na PISA testu za 25 bodova tijekom sljedećih 15 godina (što je uspjelo Portugalu, Poljskoj i Njemačkoj u prvih 15 godina 21. stoljeća), ukupna vrijednost takve reforme za Hrvatsku iznosila bi oko 350 milijardi eura. Ukupni učinak takve reforme u sljedećih 80 godina bio bi dugoročno brži gospodarski rast (0.5% godišnje), a sadašnji BDP do kraja stoljeća povećao bi se za 30%.
Prema drugom scenariju, kad bi svi učenici u Hrvatskoj dostigli barem osnovnu razinu pismenosti (PISA-ina razina 2) do kraja obveznog obrazovanja, ukupna vrijednost takvih ciljanih mjera za Hrvatsku iznosila bi 253 milijardi eura. U sljedećih 80 godina hrvatski bi se BDP povećao za 21%.
Prema trećem scenariju, kad bi Hrvatska ciljanim mjerama postigla da barem 15% učenika dostigne razinu 5 na PISA-inoj skali pismenosti, vrijednost takvih mjera za Hrvatsku iznosila bi 58 milijardi eura, a hrvatski bi se BDP u sljedećih 80 godina povećao za 5%.
Rezultati studije pokazuju da smanjivanje udjela učenika s nedovoljnim znanjima i vještinama ima puno veći učinak na gospodarski rast i razvoj nego povećanje udjela učenika s naprednijim znanjima i vještinama. Tome govori u prilog i cilj koji je Europska unija postavila u svom Strateškom okviru ET2020 da bi u svakoj zemlji članici do 2020. godine udio učenika koji ne dostižu osnovnu razinu pismenosti (razina 2 na PISA-inoj skali pismenosti) trebao biti manji od 15%. Prema posljednjih rezultatima PISA istraživanja Hrvatska taj cilj nije uspjela ostvariti (Nacionalni PISA izvještaj).