Preuzeto sa: Hina
U četvrtak, 29. ožujka 2018. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan je okrugli stol „Dijalozi u obrazovanju” na kojemu su sudjelovali hrvatski i strani obrazovni stručnjaci.
Globalni procesi kojima se nastoji unaprijediti obrazovanje, usporedba postignuća te konkretni prijedlozi kako podići kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj bile su neke od tema okrugloga stola „Dijalozi u obrazovanju”. Okrugli stol je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) po uzoru na koncept „Dijalozi u obrazovanju” koji je razvio British Council i održan je u suradnji s tom britanskom ustanovom te s britanskim Veleposlanstvom. Na Dijalozima su sudjelovali Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine i posebni savjetnik za obrazovnu politiku glavnog tajnika OECD-a, Graham Donaldson, bivši glavni izvršni direktor škotskog Inspektorata za obrazovanje (HMIE) i glavni profesionalni savjetnik za obrazovanje škotske vlade, obrazovni savjetnik, počasni profesor na Sveučilištu u Glasgowu i profesor u Centru Robert Owen za promjene u obrazovanju i Gregor Mohorčič, glavni direktor za predškolsko i osnovno obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Republika Slovenija, slovenski predstavnik Glavne uprave za škole na razini EU-a.
Predstavnici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja bili su Maja Jukić, v. d. ravnateljica Centra i nacionalna predstavnica Republike Hrvatske u TALIS Upravnom odboru, Ines Elezović, nacionalna predstavnica Republike Hrvatske u PISA Upravnom odboru, Ana Markočić Dekanić, nacionalna voditeljica OECD-ovih istraživanja PISA 2018 i TALIS 2018 i Marina Markuš Sandrić, odgovorna osoba za bazu podataka PISA 2018 i TALIS 2018.
Tijekom konferencije naglašeni su trendovi i smjernice u obrazovanju koje Centar prati provedbom OECD-ovih istraživanja PISA 2018 i TALIS 2018 te doprinosi unapređenju i analizi hrvatskog obrazovnog sustava. Analiza će iduće godine rezultirati i preporukama za unapređenje istoga s obzirom na postignute rezultate. I ovom prigodom naglašeno je kako cilj OECD-ovih istraživanja nije rangiranje zemalja, nego relevantne informacije o stanju i trendovima vezanim uz rezultate u svakom od pojedinih obrazovnih sustava uključenih u navedena istraživanja. Cilj je potaknuti svaki od uključenih obrazovnih sustava na donošenje i implementiranje potrebnih unapređenja te natjecanje sa samim sobom.
Andreas Schleicher rekao je kako su obećavajuća nastojanja Hrvatske da reformira obrazovni sustav tako da bi on bio u službi napretka, a ne prošlosti koja je bila teška. U izjavi novinarima Schleicher je rekao kako s povjerenjem gleda na taj proces u Hrvatskoj s kojim se, dodao je, suočavaju i najrazvijenije zemlje svijeta koje svoja obrazovanja reformiraju u sličnome smjeru. Na pitanje koja je, po njegovu mišljenju, najslabija točka hrvatskog obrazovnog sustava, Schleicher je odgovorio kako je to fokus poučavanja da učenici memoriraju činjenice i reproduciraju ih, a moderno društvo vas ne pita što znate već što možete učiniti s onim što znate. To je stvarna slaba točka hrvatskog obrazovnog sustava jer je slab kapacitet studenata da kreativno primjene stečena znanja i rješavaju kompleksne probleme. To je, podsjetio je Schleicher, vidljivo i iz PISA istraživanja, pa zato vjeruje da će kurikularna reforma stvoriti bolju povezanost između obrazovnih ustanova i potreba tržišta rada u Hrvatskoj. Schleicher je ocijenio kako se Hrvatska, ali i većina zemalja, suočava s činjenicom da su promjene daleko brže od adekvatnih odgovora na njih. Dodao je kako se nekomu može činiti da su reforme radikalne i preambiciozne ali one su, vjeruje, vrlo blage u odnosu na izazove budućnosti poput onih kako ćemo ‘uskladiti’ umjetnu inteligenciju s ljudskim vrijednostima, kako unaprijediti društvene vještine i spremnost ljudi da stvarno zajedno žive. Zaključio je da su reforme u Hrvatskoj sporije od brzine kojom se mijenja hrvatsko društvo, mada se nekima čini da su radikalne.
Ministrica Divjak ustvrdila je kako se moramo mijenjati jer je iz komparativnog izvješća o obrazovnim procesima koje je predstavio Andreas Schleicher vidljivo da Hrvatska zaostaje za svijetom, pa i dalje imamo prenatrpane kurikulume koji odgovaraju prvoj, a ne četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ocijenila je kako je tempo kojim provodimo reformske procese onaj „najbrži mogući”, te da još imamo dovoljno volje i kapaciteta da reformski procesi budu realni. Divjak je podsjetila da od jeseni počinje eksperimentalna provedba u 72 škole kako bismo stvarno utvrdili što i na koji način treba mijenjati, te kako omogućiti učiteljima i nastavnicima da dobiju potporu u provedbi tih reforma koje se moraju dogoditi. Divjak je ustvrdila kako je iz današnje rasprave vidljivo i da činjenično znanje može biti kontraproduktivno kada treba rješavati kompleksne probleme. Jer, dodala je, kompjutori bolje memoriraju i pretražuju podatke od nas i s puno više kapaciteta mogu dati odgovore na pitanja koja se tiču sadržaja, pa je rješavanje problema, kritičko promišljanje i snalaženje u modernome društvu ono što zapravo moramo razvijati.
Galerija:
