Danas je Međunarodni dan dječjih prava i rođendan UN-ove Konvencije o pravima djeteta.
Deklaraciju o pravima djeteta usvojila je 1959. godine Generalna skupština UN-a, a trideset godina kasnije usvojena je i Konvencija o pravima djeteta čija je potpisnica i Republika Hrvatska.
Konvencija o pravima djeteta međunarodni je dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu. Konvenciju je potpisalo 196 država, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum u području ljudskih prava u povijesti. Vlada Republike Hrvatske donijela je posebnu odluku kojom se na temelju notifikacije o sukcesiji od bivše države Hrvatska smatra strankom Konvencije o pravima djeteta od dana osamostaljenja 8. listopada 1991. godine.
Dječjim pravima štite se sve osobe mlađe od 18 godina. Označavaju ono što svako dijete treba imati ili smije učiniti. Svako dijete ima pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb, hranu, igru, zaštitu i još mnogo toga. Dječja prava svakomu djetetu trebaju osigurati mogućnost da ostvari sve svoje potencijale. Sva su prava povezana i jednako važna. Osim što nam prava pripadaju jer smo se s njima rodili, jednako je važno poštovati i tuđa prava.
Dostupno i kvalitetno obrazovanje pravo je svakoga pojedinca i jedno je od osnovnih ljudskih prava, a predstavlja i temelj za ostvarivanje mnogih drugih ljudskih prava. Obrazovanje svima daje priliku da kreiraju svoju budućnost, osiguraju sebi i svojoj obitelji kvalitetniji život i aktivno sudjeluju u zajednici.
Iz dijela koji se odnosi na obrazovanje u Rezoluciji Europskoga parlamenta o pravima djece od 26. studenoga 2019. (2019/2876(RSP), koja je donesena povodom 30 godina obljetnice Konvencije o pravima djeteta UN-a, posebno naglašavamo poziv državama članicama da svakomu djetetu zajamče pravo na obrazovanje uz isticanje važnosti holističkoga pristupa obrazovanju kojim se djecu nastoji osnažiti da iskoriste akademsko učenje kao uporište za vlastiti emocionalni, psihološki i socijalni razvoj te za važnost kreativnosti, umjetnosti i kulture u obrazovanju. Također, u Rezoluciji Europskoga parlamenta o pravima djece ističe se i da pristup usmjeren na uključenost mora iskoristiti cjelokupni potencijal resursa koje daju nove digitalne tehnologije, uključujući personalizirano obrazovanje i partnerstva među obrazovnim ustanovama, te na taj način omogućiti pristup kvalitetnomu obrazovanju i osposobljavanju osobama iz skupina u nepovoljnomu položaju i osobama koje imaju manje mogućnosti, ali i podupirati integraciju migranata, izbjeglica i manjina.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja provodi ispitivanja na temelju kojih se procjenjuju nacionalni standardi obrazovnih postignuća učenika, provodi međunarodna istraživanja u obrazovanju (PISA, TIMSS, TALIS, ICCS i dr.), na temelju evaluacijskih analiza daje prijedloge Ministarstvu znanosti i obrazovanja za trajno unapređenje kvalitete obrazovanja, provodi vanjsko vrednovanje eksperimentalnih obrazovnih programa, posvećuje posebnu pozornost osiguravanju jednakih mogućnosti i jednakih prava svakomu djetetu u Republici Hrvatskoj te obavlja mnoge druge poslove i provodi projekte usmjerene poboljšanju kvalitete odgoja i obrazovanja.
Također, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja uvažava pravo na različitost te prava svih skupina kojima je potrebno osigurati odgovarajuće instrumente vanjskoga vrednovanja kojima se koriste i na taj način promovirati i poticati izjednačavanje mogućnosti kao prioritet u odgojno-obrazovnome sustavu.