Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (u daljnjemu tekstu: Centar) zbog povećanoga interesa javnosti pozvan je objasniti svoje postulate prikupljanja, čuvanja, korištenja i ponovnoga korištenja ispitnih rezultata te svih drugih podataka koji proizlaze iz njegove znanstveno-istraživačke djelatnosti. Važno je napomenuti da se Centar tijekom provedbe istraživanja, a posebice ispitivanja znanja, vodi prvenstveno pozitivnim propisima zaštite osobnih podataka te relevantnim znanstvenim etičkim kodeksima.
Centar svake godine izvještava zainteresiranu javnost o rezultatima ispita državne mature te o rezultatima ostalih provedenih ispita i istraživanja. Rezultati ispita državne mature služe za upise na visoka učilišta i daljnje analize s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. S obzirom na činjenicu da je riječ o ispitima visokoga rizika čija je funkcija završetak školovanja učenika gimnazijskih programa te upis na visoka učilišta učenika gimnazijskih, strukovnih i umjetničkih programa, pri odabiru analize i izvještavanju o rezultatima tih ispita potrebno je biti vrlo oprezan. Isto tako, iznimno je važno razumjeti metodologiju, ciljeve i ograničenja provedbe ispita državne mature kao i mogućnosti njihova poopćavanja odnosno generalizacije.
„Kvaliteta škole” kompleksan je koncept koji, sukladno zaključcima mnogih nacionalnih i međunarodnih istraživanja, nije moguće uputno svesti na jednu mjeru, u ovome slučaju uspjeh ili rezultat u nekome ispitu/ispitima. Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitoga sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jest uvođenje i sustavno provođenje nacionalnih ispita kojima se mjere postignuća učenika u ključnim točkama obrazovnoga ciklusa. Nadalje, kada je riječ o ispitima državne mature, čak i ako se adekvatno definira „prosječni rezultat” na razini pojedine škole, na njega svake godine utječe niz čimbenika kao što su veličina škole, broj pristupnika, broj odabranih ispita, razina odabranih ispita, program koji škola provodi itd. Učenici zbog želje za upisom na određeno visoko učilište polažu razinu ispita koja nužno ne odgovara njihovim sposobnostima, već uvjetima učilišta. Zbog svega navedenog upitna je povratna sprega upotrebe uprosječenoga rezultata u ispitima državne mature, izraženoga na razini osnovne ili srednje škole, na mogućnost unapređenja kvalitete pojedine odgojno-obrazovne ustanove.
U svijetu postoje različita iskustva povezana s tzv. rangiranjem škola, a dalje u tekstu navedeni su osnovni zaključci o tome. (1.) Iznimno je nezahvalno koristiti se aritmetičkim sredinama rezultata i postotkom postignuća učenika u ispitima jer se ovisno o korištenoj metodologiji (npr. različite kombinacije ispita i sl.) mogu dobiti potpuno drukčiji rezultati pojedine škole. (Kellaghan, Greaney, Murray, 2009.). (2.) Škole koje prema određenome načinu računanja uspjeha postižu lošije rezultate, vjerojatno će se vrlo brzo suočiti s padom interesa za upis (Redden i Low, 2012.). (3.) Jedna od glavnih negativnih posljedica rangiranja škola jest pripremanje učenika isključivo za određeni ispit (Redden i Low, 2012.; Leckie i Goldstein, 2017.). Budući da ugled škole ovisi o rezultatu učenika u ispitu te da se učinkovitost učitelja uglavnom procjenjuje na temelju rezultata učenika, stvara se veliki pritisak i na učitelje i na učenike za postizanje izvrsnoga rezultata. Zbog toga raste anksioznost i kod jednih i kod drugih (Redden i Low, 2012.) te se sužava kurikul odnosno poučava se ono što je potrebno da se ostvari dobar rezultat u standardiziranome ispitu. Isticanje uspješnosti ili rangiranje odgojno-obrazovnih ustanova neminovno utječe na sustav osiguravanja kvalitete obrazovanja, a o tome prevladavaju li pozitivni ili negativni učinici toga utjecaja, može se govoriti tek nakon određenoga vremena i provedenih analiza. Neosporno je da se na temelju jednoga pokazatelja ne može govoriti o ukupnoj kvaliteti škole niti se samo na temelju jednoga pokazatelja, u ovome slučaju rezultata državne mature, mogu donositi informirane odluke. Stoga suvremeni autori naglašavaju da je za donošenje informiranih odluka nužno uzeti u obzir demografske i socioekonomske podatke učenika pojedine škole kao i više procesnih pokazatelja (npr. vrijeme provedeno u različitim oblicima nastavnih aktivnosti, stavove učenika i roditelja, prisutnost na nastavi, prosječno vrijeme poučavanja po učeniku itd.). Nadalje, važno je uzeti u obzir i rezultate najnovijega PISA 2018. istraživanja koje pokazuje da su razlike unutar škola Republike Hrvatske često veće od razlika među školama.
Centar od svojega osnutka provedbom samovrednovanja i vanjskoga vrednovanja kontinuirano pruža podršku školama u unapređenju kvalitete rada. Brojni pokazatelji potiču škole da što objektivnije sagledaju svoje jake i slabije strane te da planiraju poboljšanja u različitim područjima djelovanja. Pritom se škole uspoređuju same sa sobom i/ili s nacionalnim prosjecima na temelju čega planiraju daljnji razvoj. Uvažavajući sve specifičnosti i uvjete u kojima pojedina škola djeluje, usporedba rezultata pojedine škole tijekom vremena uputnija je od međusobne usporedbe škola. Kao što su pokazala brojna istraživanja, kvalitetu škole čine procesi gdje su u središtu učenici, učitelji, nastavnici i svi drugi djelatnici, roditelji te lokalna zajednica. Kvaliteta škole je višeslojan i multidimenzionalan koncept koji se ne može svesti na jedan uprosječeni rezultat. Kvaliteta u obrazovanju označava proces koji se sustavno i kontinuirano gradi u sinergiji sa svim ključnim dionicima.
Literatura
Kellaghan, T., Greaney, V. i Murray, T. S. (2009). Using the results of a national assessment of educational achievement. Volume 5. Washington, DC: The World Bank.
Leckie, G. i Goldstein, H. (2017). The evolution of school league tables in England 1992. – 2016: ‘Contextual value-added’, ‘expected progress’ and ‘progress 8’. British Educational Research Journal. DOI: 10.1002/berj.3264/.
Redden, G. i Low, R. (2012). My School, Education and Cultures of Rating and Ranking. The Review of Education, Pedagogy, and Cultural Studies, 34(1-2), 35. – 48.