Prirodoslovna pismenost
U području prirodoslovne pismenosti najbolji prosječni rezultat na ukupnoj skali postigao je Singapur (556 bodova), a slijede ga Japan (538 bodova) i Estonija (534 boda). Uspoređujući europske zemlje, osim Estonije,najbolji prosječni rezultat postigle su Finska (531 bod) i Slovenija (513 bodova). Hrvatska je s 475 bodova postigla ispod prosječni rezultat i nalazi se na 37. mjestu. Usporedbom hrvatskoga prosječnog rezultata s rezultatima drugih zemalja dobiveno je da se postignuće hrvatskih učenika ne razlikuje značajno od postignuća učenika iz susjedne Italije ili Mađarske, kao ni Litve, Argentine i Islanda.
U usporedbi s rezultatima iz 2006. godine, kad je prirodoslovna pismenost također bila glavno ispitno područje, u Hrvatskoj je došlo do značajnog pada u prosječnom postignuću učenika u prirodoslovnoj pismenosti. U prosjeku, svake 3 godine postignuće hrvatskih učenika pogoršava se za otprilike 5 bodova.
Kad je riječ o razinama znanja i sposobnosti na skali prirodoslovne pismenosti, 24,7% hrvatskih učenika nije dostiglo razinu 2, odnosno ne posjeduje osnovna prirodoslovna znanja i vještine potrebne za svakodnevan život. Na najvišim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 4% hrvatskih učenika.
Kad se distribucija hrvatskih učenika po razinama na skali prirodoslovne pismenosti u ovom ciklusu usporedi s prijašnja tri ciklusa, može se uočiti da 2. razinu 2006. godine nije dostiglo 17% hrvatskih učenika, 2009. godine 18,5% učenika, 2012. godine 17,2%, a u ovom ciklusu 19,2% učenika. Na 5. i 6. razini 2006. godine ukupno je bilo 5,1% učenika, 2009. godine 3,7% učenika, 2012. godine 4,6% učenika, a u ovom ciklusu 4% učenika.
Na podskali kompetencija u području prirodoslovne pismenosti, hrvatski učenici postigli su ispod prosječan rezultat od 476 bodova na skali znanstvenog objašnjavanja pojava, 473 boda na skali vrednovanja i osmišljavanja znanstvenih istraživanja te 476 bodova na skali interpretiranja znanstvenih podataka i dokaza. Prosjek OECD-a na sve tri skale prirodoslovnih kompetencija iznosi 493 boda.
Na podskali znanja u području prirodoslovlja, Hrvatska je ostvarila ispod prosječni rezultat od 476 bodova na skali sadržajnog znanja, odnosno poznavanja prirodoslovnih sadržaja. U području proceduralnog znanja (razumijevanje načina na koje se dolazi do znanstvenih spoznaja) i epistemološkog znanja(razumijevanje osnovnih razloga zašto se koriste znanstveni postupci), Hrvatska je postigla 475 bodova. Prosjek OECD-a na sve tri skale prirodoslovnih kompetencija iznosi 493 boda.
Analizirajući samo sadržajno znanje učenika, odnosno koliko dobro učenici poznaju činjenice, koncepte i teorije iz područja prirodoslovlja, hrvatski učenici ostvarili su ispod prosječni rezultat od 472 boda u sadržajnom području fizikalni sustavi koje se odnosi na teme iz kemije i fizike (prosjek OECD-a iznosi 493 boda), 476 bodova u području živi sustavi koje se odnosi na teme iz biologije (prosjek OECD-a iznosi 492 boda) te 477 bodova u području sustavi Zemlje i svemira koje se odnosi na teme iz geografije, geologije i astronomije (prosjek OECD-a iznosi 494 boda).
Promatrajući razlike prema spolu, u Hrvatskoj, kao i u zemljama OECD-a, nema statistički značajne razlike u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti između djevojčica i dječaka.
Čitalačka pismenost
U području čitalačke pismenosti najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (535 bodova), Hong Kong-Kina (527 bodova) i Kanada (527 bodova). Od europskih zemalja najbolji rezultat postigle su Finska (526 bodova), Irska (521 bod) i Estonija (519 bodova). Republika Hrvatska ostvarila je ispod prosječni rezultat od 487 bodova te se nalazi na 31. mjestu.
Uspoređujući prosječne rezultate iz čitalačke pismenosti s rezultatima iz 2009. godine, u Hrvatskoj je vidljiv trend poboljšanja prosječnih rezultata. Hrvatska je u šestogodišnjem razdoblju povećala prosječni rezultat za 11 bodova.
Kad se distribucija hrvatskih učenika po razinama skale čitalačke pismenosti u ovom ciklusu usporedi s prijašnja tri ciklusa, može se uočiti da 2. razinu 2006. godine nije dostiglo 21,5% hrvatskih učenika, 2009. godine 22.4% učenika, 2012. godine 18,6% učenika, a u ovom ciklusu 19,9% učenika. Na 5. i 6. razini 2006. godine ukupno je bilo 3,7% učenika, 2009. godine 3,2% učenika, 2012. godine 4,4% učenika, a u ovom ciklusu 5,9% učenika.
Kad je riječ o razlikama prema spolu, u zemljama OECD-a djevojčice su u ovom ciklusu postigle bolji prosječni rezultat od dječaka za 27 bodova. U Hrvatskoj ta razlika u korist djevojčica iznosi 26 bodova i ona je značajno smanjena u odnosu na prijašnje cikluse: u ciklusu PISA 2006 djevojčice su bile bolje od dječaka za 50 bodova, u ciklusu PISA 2009 za 51 bod, a u ciklusu PISA 2012 za 48 bodova.
Kad se promatra zastupljenost dječaka i djevojčica na najnižim i najvišim razinama čitalačke pismenosti, uočava se da se u skupini učenika koji ne dostižu razinu 2 nalazi 25% dječaka i 15,1% djevojčica, dok se na najvišim razinama znanja i sposobnosti nalazi 4,7% dječaka i 7,0% djevojčica.
Matematička pismenost
U području matematičke pismenosti najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (564 boda), Hong Kong-Kina (548 bodova) i Makao-Kina (544 boda). Uspoređujući europske zemlje, najbolji prosječni rezultat postigle su Švicarska (521 bod) i Estonija (520 bodova). Hrvatska je ostvarila ispod prosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 41. mjestu.
U usporedbi s 2012. godinom, kad je matematička pismenost bila glavno ispitno područje, hrvatski učenici postigli su za 7 bodova slabiji rezultat, no ta razlika nije statistička značajna. Štoviše, promjene u postignućima hrvatskih učenika u matematičkoj pismenosti od 2006. godine nisu se pokazale značajnima.
Kad se distribucija hrvatskih učenika po razinama na skali matematičke pismenosti u ovom ciklusu usporedi s prijašnja tri ciklusa, može se uočiti da 2. razinu 2006. godine nije dostiglo 28,6% hrvatskih učenika, 2009. godine 33,2% učenika, 2012. godine 29,9%, a u ovom ciklusu 32% učenika. Na 5. i 6. razini 2006. godine ukupno je bilo 4,8% učenika, 2009. godine 4,9% učenika, 2012. godine 7,0% učenika, a u ovom ciklusu 5,6% učenika.
S obzirom na spol, u zemljama OECD-a dječaci su u prosjeku uspješniji u matematici od djevojčica za 8 bodova. U Hrvatskoj dječaci također postižu značajno bolji rezultat u matematici od djevojčica, a ta razlika iznosi 13 bodova. Ako tu razliku usporedimo s prijašnjim PISA-inim ciklusima, razlika u korist dječaka nije se značajno mijenjala (2006. godine iznosila je 13 bodova, 2009. godine 11 bodova, a 2012. godine 12 bodova).
Kad se promatra zastupljenost dječaka i djevojčica na najnižim i najvišim razinama matematičke pismenosti, uočava se da se u skupini učenika koji ne dostižu razinu 2 nalazi 30% dječaka i 33,9% djevojčica, dok se na najvišim razinama znanja i sposobnosti nalazi 7.1% dječaka i 4.1 % djevojčica.