Od 19. – 22. travnja. 2017 u Poreču je održan 25. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera s međunarodnim sudjelovanjem i 3. Simpozij Vladimir Prelog.
Na Skupu je sudjelovalo više od 400 sudionika iz 21 države. Skup je imao 15 poludnevnih sesija s predavanjima iz svih područja kemije, kemijskog inženjerstva i edukacije, 7 plenarnih predavanja eminentnih svjetskih znanstvenika, 27 pozvanih predavanja, 40 usmenih i gotovo 180 posterskih priopćenja. Tijekom tri radna dana Skupa, zabilježen je iznimno sadržajan znanstveni i društveni program.
Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja sudjelovao je mr. sc. Nenad Marković sa temom Analiza ispitnih zadataka državne mature – (ne)razumijevanje temeljnih kemijskih koncepata.
Na temelju rezultata kvalitativne analize ispitnih zadataka državne mature iz Kemije od 2011. do 2016. analizirane su korelacije dobivenih odgovora s obzirom na (ne)razumijevanje temeljnih kemijskih koncepata učenika. Rezultati analize ukazuju da je kvaliteta ispitnih zadataka kao i uspješnost učenika na maturi tijekom godina rasla. Više se pažnje posvećuje ispitivanju prirodoslovne pismenosti te kvaliteti postavljenih pitanja. Istovremeno rezultati pokazuju premalu zastupljenost zadataka treće kognitivne razine u kojima se traži povezivanje i primjena određenog kemijskog koncepta, a ti su zadatci redovito manje uspješno riješeni.
Kemija je na državnoj maturi izborni predmet, godišnje državnoj maturi iz Kemije pristupi oko 3500 maturanata, te isključivo služi kao bodovni kriterij za ulazak u sustav tercijarnog obrazovanja. Svjedodžba o položenoj državnoj maturi iz kemije služi kao dokaz da je učenik ostvario zadanu razinu postignuća u onim ključnim znanjima, vještinama ili kompetencijama koje je trebao steći prema programu škole koju je pohađao. Prema Ispitnom katalogu državne mature Kemije [1] temeljni su kemijski koncepti svrstani u 5 područja: Tvari, Kemijske promjene, Energija, Brzina kemijskih reakcija, Ravnoteža kemijskih reakcija. U šestom području ispituje se vještina prikupljanja podataka, obrade i prikazivanja rezultata. Ishodi učenja sastavni su dio sadržaja poučavanja važećeg Nastavnog plana i programa Kemije za gimnazije [2], a birani su s ciljem ispitivanja kemijskih koncepata važnih za nastavak školovanja i primjenu u svakodnevnom životu. Provjera usvojenosti odnosi se prvi put i na provjeru opažanja učenika tijekom izvedbe pokusa u nastavi kemije. Primjenom konceptualnih modela poučavanja kod učenika potiče se aktivno promatranje i zaključivanje. Podršku pri promjeni načina poučavanja te većoj podršci nastavnicima pri osmišljavanju pokusa, obradi i interpretaciji rezultata opažanja treba kontinuirano provoditi stručnim usavršavanjima na svim razinama (od školske, županijske, međužupanijske i državne). Ulaganjem u unaprjeđenje nastave kemije, ostvaruju se ciljevi ugodnog radnog ozračja sudionika nastavnog procesa te motivira mlade za nastavak školovanja u području prirodnih i srodnih znanosti.
Reference:
[1] Ispitni katalog za državnu maturu KEMIJA šk. god 2015./16., Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
[2] Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje broj 2, Školske novine, Zagreb, 1. kolovoza 1995.