Završen projekt

Vanjsko vrednovanje eksperimentalne provedbe novih strukovnih kurikuluma projekt je Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji je proveden 2016. godine u suradnji s nadležnim agencijama. Vanjski su vrednovana 24 nova strukovna kurikuluma koji su se eksperimentalno počeli provoditi školske godine 2013./2014. godine. Vanjsko vrednovanje uključivalo je tri glavne istraživačke aktivnosti u koje su bili uključeni stručnjaci iz Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i preko 50 vanjskih suradnika.

Zahvaljujemo svim školama, ravnateljima, nastavnicima, učenicima i vanjskim suradnicima koji su svojim sudjelovanjem omogućili kvalitetnu realizaciju projekta.

U Novinarskome domu u Zagrebu 25. listopada 2017. godine održana je promocija publikacije  Novi horizonti strukovnoga obrazovanja – izvještaj Vanjskoga vrednovanja eksperimentalne provedbe novih strukovnih kurikuluma.

Autori publikacije su Vesna Anđelić, Matija Batur, Ines Elezović, Sanja Fulgosi, Maja Jukić, Vesko Nikolaus, Josip Šabić, Biljana Vranković, Dragica Vrgoč i Gordana Zvjerković.

Doprinos publikaciji dali su i Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje, Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Sandra Bezjak, pomoćnica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje te predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Publikacija:

Novi strukovni kurikulumi

U koordinaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izrađeni su novi strukovni kurikulumi u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i do tada razvijenom metodologijom koja je podrazumijevala izradu standarda zanimanja na osnovi potreba tržišta rada i standarda kvalifikacije koji proizlazi iz izrađenoga standarda zanimanja.

Unutar ta 24 strukovna kurikuluma tri su kvalifikacije nove, tj. nemaju ekvivalentni program koji im je prethodio: Šumar, Modelar obuće i kožne galanterije te Tehničar za jahte i marine, a ostale su zadržale stari naziv ili se naziv promijenio:  Agrotehničar,  Prehrambeni tehničar,  Ekološki tehničar,  Drvodjeljski tehničar dizajner,  Modni tehničar,  Medijski tehničar,  Web dizajner,  Strojarski računalni tehničar,  Tehničar za vozila i vozna sredstva, Tehničar za elektroniku, Tehničar za računalstvo,  Tehničar za mehatroniku, Tehničar geodezije i geoinformatike,  Klesarski tehničar,  Ekonomist,  Prodavač,  Komercijalist,  Tehničar cestovnoga prometa,  Tehničar za poštanske i financijske usluge, Tehničar tjelesne zaštite  te  Kozmetičar. Od 24 nova strukovna kurikuluma 23 su se eksperimentalno provodila, a  Tehničar tjelesne zaštite  nije se provodio ni u jednoj školi u Republici Hrvatskoj.

Vanjsko vrednovanje eksperimentalne provedbe

Vanjsko vrednovanje eksperimentalne provedbe novih strukovnih kurikuluma sastojalo se od tri glavne istraživačke aktivnosti.

U sklopu sadržajne analize kurikularnih dokumenata imenovano je 11 stručnih radnih skupina s 44 člana – općeobrazovni i strukovni nastavnici te stručni suradnici psiholozi i pedagozi. Stručne radne skupine imale su zadaću analizirati formu i sadržaj te vrednovati sve elemente kurikularnih dokumenata. Analizirana su 24 nova strukovna kurikuluma unutar 11 sektora strukovnoga obrazovanja. Zaključci sadržajne analize strukovnoga dijela kurikuluma većinom pokazuju opravdanost i potrebu trajne primjene novih strukovnih kurikuluma s manjim izuzecima. Više o sadržajnoj analizi možete pročitati u publikaciji Novi horizonti strukovnoga obrazovanja.

U sklopu anketnoga istraživanja anketirani su svi učenici trećih razreda u školskoj godini 2015./2016. koji su pohađali nastavu prema novim strukovnim kurikulumima te svi nastavnici koji su uključeni u eksperimentalno izvođenje nastave. Anketno istraživanje stavova pokazuje da nastavnici podržavaju nastavak provedbe novih strukovnih kurikuluma. Najvećom vrijednošću novih strukovnih kurikuluma nastavnici smatraju mogućnost kreativnosti u izvođenju nastave te mogućnost odabira nastavnih metoda i oblika rada. Također, smatra se da je nedostatak pojedinih kurikuluma manjak praktične nastave. Više o anketnome istraživanju možete pročitati u publikaciji Novi horizonti strukovnoga obrazovanja.

U sklopu terenskoga istraživanja, djelatnici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja posjetili su odabrane škole u Republici Hrvatskoj uključene u eksperimentalnu provedbu. Intervjuirane su manje skupine nastavnika i ravnatelji škola te je pregledana školska dokumentacija. Ravnatelji i nastavnici smatraju da su novi strukovni kurikulumi korak ka osuvremenjivanju obrazovanja u srednjim strukovnim školama. Svi su nastavnici istaknuli da je potrebno nastaviti provoditi nove strukovne kurikulume te su predložili manje izmjene. Više o terenskome istraživanju možete pročitati u publikaciji Novi horizonti strukovnoga obrazovanja.

Projekt u brojevima

  • 24 nova strukovna kurikuluma
  • 23 u provedbi u 49 škola
  • pohađalo ih je 5036 učenika kroz tri generacije u 233 razredna odjela
  • anketiran je 1631 učenik
  • izvodilo ih je 910 općeobrazovnih i 708 strukovnih nastavnika
  • anketirano je 1320 nastavnika
  • sadržajno su analizirana 24 kurikuluma