Škole u pilot-projektu

Pilot-projekt se provodi na uzorku od 20 osnovnih škola i 10 gimnazija. Škole su odabrane slučajnim odabirom iz populacije srednje velikih javnih škola prema regionalnoj zastupljenosti.

Osnovne škole u projektu  
Osnovna škola Šestine, Zagreb Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Slavonski Brod
Osnovna škola dr. Franje Tuđmana, Lički Osik Osnovna škola Dobriša Cesarić, Osijek
Osnovna škola Mihaela Šiloboda, Sveti Martin pod Okićem Osnovna škola Mladost, Jakšić
Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb Osnovna škola Nikole Andrića, Vukovar
Osnovna škola Kajzerica, Zagreb Osnovna škola Monte Zaro, Pula
Osnovna škola Tina Ujevića, Zagreb Osnovna škola Kostrena
Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica Osnovna škola Visoka, Split
VII. osnovna škola, Varaždin, Donji Kućan Osnovna škola Tina Ujevića, Šibenik
Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac Osnovna škola Marina Getaldića, Dubrovnik
Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Sisak Osnovna škola Sukošan
Gimnazije u projektu  
Klasična gimnazija Zagreb Gimnazija Požega
Gimnazija Karlovac Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
XIII. gimnazija, Zagreb Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin
Gimnazija Sisak Prva gimnazija Split
Prva gimnazija, Osijek Gimnazija Dr. Mate Ujevića, Imotski

Uloga škola

Od uključenih škola očekuje se puna suradnju s projektnim timom Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (Centar), s kritičkim prijateljima škole i s vanjskim evaluatorima u skladu s predloženom metodologijom provedbe pilot-projekta u školama.

Zadaće i obveze škola:

  • Imenovanje školskoga tima za kvalitetu i voditelja/koordinatora tima za kvalitetu
  • Sudjelovanje na sastancima koje saziva Centar i komunikacija s projektnim timom Centra
  • Organiziranje primjene upitnika i ostalih evaluacijskih postupaka koje priprema Centar
  • Prikupljanje i analiza dostupnih informacija o kvaliteti škole
  • Provođenje školskoga samovrednovanja u skladu s metodologijom i protokolom za samovrednovanje koji je pripremio Centar
  • Organiziranje tri sastanka ravnatelja i školskoga tima za kvalitetu s „kritičkim prijateljima” škola
  • Komunikacija s „kritičkim prijateljima” između njihovih posjeta školi
  • Izrada sažetih izvještaja nakon svakoga sastanka s „kritičkim prijateljima”
  • Procjenjivanje rada „kritičkih prijatelja” prema obrascu koji je pripremio Centar
  • Procjena inicijalnoga modela vanjskoga vrednovanja škola i davanje prijedloga za njegovo poboljšanje
  • Izrada samoevaluacijskoga izvještaja škole koji će poslužiti kao polazište za vanjsko vrednovanje škola
  • Sudjelovanje u vanjskomu vrednovanju škole u skladu s protokolom za vanjsko vrednovanje
  • Izrada završnoga izvještaja o sudjelovanju u pilot-projektu
  • Ostali poslovi vezani uz provedbu pilot-projekta

Od škola očekuje da zajedno sa svojim kritičkim prijateljima i projektnim timom aktivno sudjeluju i u dodatnim aktivnostima ako se za to pokaže potreba.

Uloga kritičkih prijatelja

Kritički prijatelji imaju tri važne, međusobno povezane uloge.

  1. Provjera primjenjivosti predloženoga modela i pristupa vanjskome vrednovanju škola.
    Suradnja sa školom u procesu pripreme za vanjsko vrednovanje kritičkom prijatelju omogućava prikupljanje vrijednih podataka i povratnih informacija  o razumijevanju i adekvatnosti modela vanjskoga vrednovanja škola čija se primjenjivost u projektu provjerava. Ove će se povratne informacije iskoristiti za unapređivanje i konačno definiranje modela.
  1. Podrška školama u procesu priprema za vanjsko vrednovanje.
    Važna zadaća kritičkih prijatelja je pomoći školama da razumiju konceptualni okvir, svrhu, ciljeve i procese (aktivnosti) sustava vanjskoga vrednovanja škola, svoju ulogu i odgovornosti u tim procesima te da identificiraju aktivnosti koje škola treba provesti. Osobito je važna zadaća kritičkih prijatelja pomoći školama da provedu samovrednovanje na najbolji mogući način. Tijekom cijeloga procesa samovrednovanja, kritički prijatelj može pridonijeti školskomu samovrednovanju na više načina, pri čemu  je u ovom kontekstu osobito važna pomoć školi u razumijevanju metodologije samovrednovanja i u nastojanjima da samovrednovanje učini što objektivnijim i vjerodostojnijim.
  1. Jačanje kapaciteta škola za unapređivanje vlastite odgojno-obrazovne prakse.
    Ova je uloga usmjerena na dugoročne učinke čiji je smisao transformiranje samovrednovanja iz jednokratnoga procesa u kontinuiranu samorefleksiju i brigu za unapređivanje kvalitete i razvoja škola. Za to je, uz dostatne ljudske kapacitete, potrebna i određena vrsta institucionalne kulture, čijem izgrađivanju kritički prijatelj također može pridonijeti.